ODJEL ZA PATOLOGIJU I CITOLOGIJU
Odjel za patologiju i citologiju djeluje na 2 odvojena radilišta,odnosno ima dva odsjeka i to odsjek patologije i odsjek citologije. Danas se u odjelu za patologiju i citologiju, uz rutinske, obavljaju i složene dijagnostičke metode u patološkoj i citološkoj analizi: histokemija,imunohistokemija i citokemija. Velik broj najrazličitijih bolesti koje se dijagnosticiraju u odjelu daje liječnicima mogućnost stjecanja velikog iskustva.
ODSJEK ZA CITOLOGIJU
Čime se bavi citologija ?
Klinička citologija je interdisciplinarna dijagnostička struka medicine koja objedinjuje kliniku, laboratorijsku obradu, analizu i završno mišljenje specijaliste citologa, odnosno na temelju mikroskopske analize stanica različitih bioloških uzoraka prepoznaje fiziološka stanja,otkriva i dijagnosticira benigne,premaligne i maligne patološke procese.
Kao specifična grana dijagnostike danas je nezaobilazna i nezamjenjiva u detekciji i ranoj dijagnozi premalignih i malignih bolesti.U ginekologiji, citologija kao metoda sekundarne prevencije je vezana za izradu citoloških VCE razmaza (PAPA-test), otkrivanjem predkliničkog karcinoma i njegovih predstadija te ima javno zdravstveni značaj s prednošću u odnosu na srodne dijagnostičke postupke, jer pruža brzu orijentaciju i sigurnu dijagnozu,pri čemu štedi i vrijeme i novac.Primjenom dodatnih tehnologija kao staniènih biljega, kompjutorske analize slike, molekulskih i citogenetskih tehnologija na samim citološkim razmazima postaje važan faktor u dijagnozi, subtipizaciji i prognozi malignih tumora.
- Citologija je najčešće neinvazivna metoda, to je u prvom redu eksfolijativna citologija koja analizira spontano odbaèene stanice, a pregled uključuje vaginalne briseve, ispljuvak, iscjedak iz dojke, likvor, urin, tjelesne izljeve (pleuralni,ascites,perikardialni itd).
- Druga citološka metoda je abrazivna citologija koja uključuje brushing ili struganje i to najčešće gastrointestinalnog ,respiratornog, urinarnog trakta, cervikalnog kanala, te ostalih promjena na tijelu dostupnih ovoj tehnici.
- Treča citološka metoda uzimanja stanica je aspiracijska pomoću tanke igla (štitnjača, dojka, limfni čvorovi, prostata, jetra, gušterača, pluća itd).
Jedna od primjena kliničke citologije je i intraoperativna citodijagnostika.U svrhu ranog otkrivanja premalignih i malignih bolesti koristi se metoda probira ili skrininga.Najstarija i najraširenija metoda probira raka vrata maternice je citološki pregled poznat kao Papa-test po svom tvorcu Georgu Nicolasu Papanicolaou (1883-1962).To je dijagnostički postupak pri kojem se s površine vrata maternice uzima uzorak stanica,koji se potom razmaže na predmetno stakalce,oboji i analizira pod mikroskopom. Kvalitetnom edukacijom citologa i citotehnologa to je danas postao jedan od najefektivnijih testova probira nakon čega se test probira proširio i na ostale grane citologije.
Sam postupak citodijagnostike obavlja tim, kojeg čine liječnik specijalist citolog i citotehnolog.
Citološka dijagnostika ima ukupno 133 m2 prostora,od čega 93 m2 laboratorijskog prostora, 9 m2 sanitarnog prostora i 31 m2 je prostor čekaonice.
Odsjek za citologiju obavlja specijalističke preglede, punkcije palpabilnih tvorbi i punkcije pod kontrolom ultrazvuka, te citološke analize uzetih i dobivenih uzoraka.
U odsjeku citologije rade tri liječnika specijalista iz kliničke citologije i to dva liječnika sa više od 5 godina specijalističkog iskustva i jedan liječnik sa manje od 5 godina specijalističkog iskustva, te 5 bacc.med.lab.diag.-citotehnologa.
Radno vrijeme odsjeka: 07:00 – 15:00 sati
Radno vrijeme citološke ambulante:
UTORAK: 09:00 – 11:00 sati
SRIJEDA: Punkcije pod kontrolom UZV-a od 09:30 – 11:00 sati
ČETVRTAK: 09:00 – 11:00 sati
Uzimanje uzoraka: svaki dan od 07:00 sati
Narudžbe pacijenata: Sve narudžbe vrše se preko centralnog šaltera
tel: 047/608-457
fax: 047/608-463
e-mail:
Odsjek za citologiju nalazi se na drugom katu poliklinike u sklopu Odjela za laboratorijsku dijagnostiku.
OPREMA
Odsjek citologije ima slijedeću opremu: 6 mikroskopa,citocentrifugu,aparat za automatsko bojenje VCE razmaza(PAPOMAT) i 6 kompjutora.
U odsjeku citologije se analiziraju VCE razmazi(tzv PAPA razmazi),uzorci : urina,sekreta dijki, brisa nosa, sputuma, likvora, pleuralnih punktata, ascitesa, ispirka trbušne šupljine, punktata zglobnih tekućina, razmazi punktata uzetih tijekom ginekoloških i drugih operacija, razmazi punktata: limfnih čvorova, dojki, štitnjače, drugih tumorskih tvorbi(čvorova)bilo gdje na tijelu,razmazi periferne krvi, razmazi punktata koštane srži, razmazi materijala uzetih tijekom bronhoskopije, intraoperativni otisci kirurškog materijala.
Uzorci se boje metodom po Papanicolaou ili Papenheimu (MGG-metodom) te se mikroskopski analiziraju od strane inženjera-citotehnologa i liječnika specijalista kliničke citologije.
Razmazi punktata koštane srži dodatno se boje citokemijskim bojenjem (željezo, POX, alfa naftil esteraza, PAS, alkalna i kisela fosfataza) za otkrivanje vrste anemije ili drugih akutnih ili kroničnih hematoloških bolesti.
Odjel svojim radom pokriva cjelokupno stanovništvo karlovačke županije te pacijenet susjednih županija, sve pacijente hospitalizirane u Općoj bolnici Karlovac, vrši analizu uzetih uzoraka u Općoj bolnici Ogulin,Bolnici za produženo liječenje Duga Resa, DZ Slunj, DZ Ogulin, DZ Vrbovsko, DZ Ozalj,te analizira uzorke uzete u privatnim ginekološkim ordinacijama koje imaju ugovor sklopljen sa Općom bolnicom Karlovac.Suradnjom sa citološkim laboratorijima klinika u Zagrebu, preko interne uputnice ukoliko je potrebno rade se i imunocitokemijska bojenja radi postavljanja definitivne hematološke ili onkološke dijagnoze.
ODSJEK ZA PATOLOGIJU
Čime se bavi patologija?
Patologija je znanost koja se bavi proučavanjem bolesti. Naziv je izveden od dviju starogrčkih riječi – pathos, koja znači patnja ili bolest, i logos, koja znači riječ ili, u prenesenom značenju, znanost. U modernoj medicini termin patologija ima tri značenja:1. naziv za baznu znanost koja se bavi istraživanjem osnove bolesti; 2. medicinska struka koja se bavi laboratorijskom, uglavnom mikroskopskom dijagnostikom bolesti; 3. pretklinički nastavni predmet koji u medicinskoj nastavi čini sponu između baznih predmeta, kao što su anatomija i fiziologija i kliničkih predmeta, kao što su interna medicina i kirurgija. U 20. stoljeću patologija je postala klinička znanost, neodvojiva od ostalih kliničkih specijalnosti kao što su interna medicina, kirurgija ili ginekologija. Moderni se patolozi ne bave samo razudbama nego su članovi dijagnostičkih timova koji sudjeluju u dijagnostici, propisivanju liječenja i formuliranju prognoze. Kliničke i epidemiološke studije nezamislive su bez sudjelovanja patologa. Moderni patolozi još pregledavaju tkiva mikroskopima, ali se razdvojna moć tih mikroskopa umnogostručila. Patolozi se bave i citopatologijom te dijagnozom na osnovi staničnih razmaza, a u svojem radu primjenjuju moderne dijagnostičke metode kao što su elektronska mikroskopija, imunohistokemija, imunoflourescentna mikroskopija, difrakcijska mikroskopija, protočna citofluorometrija, citogenetika itd. Ostvarenja molekularne biologije omogućila su i primjenu metoda molekularne genetike, što je dovelo do razvitka molekularne patologije.
Patologija proučava morfološke promjene u tkivima, organima ili u tijelu. U užem smislu patologija tog tipa jest morfološka struka koja uključuje razudbenu patologiju, bioptičku patologiju (u eng. literaturi zvana surgical pathology), citopatologiju. Suvremeni morfolozi upotrebljavaju mikroskop, kao i njihovi slavni preci, ali mogu nadopuniti mikroskopske nalaze dodatnim podacima, dobivenim specijalnim tehnikama kao što su histokemija (biokemijske reakcije prilagođene analizi tkiva pod mikroskopom), imunohistokemija (imunološke reakcije prilagođene analizi tkiva pod mikroskopom). U posljednje se vrijeme klasični patološki podaci nadopunjuju i metodama molekularne biologije.
Patologija proučava promjene koje su nastale u tijelu kao posljedica bolesti, ali i kao posljedica liječenja. Patološki se podaci mogu dalje upotrijebiti za određivanje liječenja, kao i za prognozu preživljenja (quo ad vitam) ili izlječenja (quo ad sanationem). Patološki se podaci upotrebljavaju za izračunavanje incidencije, prevalencije bolesti i za epidemiološka istraživanja populacija.
Budućnost patologije ne može se predvidjeti, ali će ona, bez dvojbe, ostati vrlo bitna poveznica baznih i kliničkih predmeta. Jedan je futurolog rekao da će se istraživanja započeta in vivo nastaviti in vitro, a zatim prijeći in silico, aludirajući na računala koja sadrže silikonske čipove. Razvoj informatike i kibernetike već sada utječe na patologiju, a subspecijalnosti kao telepatologije već su realnost u mnogim dijelovima svijeta.
Prostor:
Patohistološka dijagnostika ima ukupno 130 m2 prostora, od čega 46 m2 otpada na laboratorijski prostor.
U odsjeku za patologiju rade tri liječnika specijalista patološke anatomije, tri bacc.med.lab.diag., jedan farmaceutski tehničar, dva pomoćnika obducenta i jedan administrator.
Porijeklo uzoraka:
- 5000 brijeva uputnica sa bioptičkim uzorcima svih organskih sustava(20000 parafinsskih blokova godišnje)
- 700 mrtvozorstava godišnje
- 100 kliničkih obdukcijagodišnje x 25 uzoraka nekroptičkog materijala
Arhiva dokumenata i parafinskih blokova od 1974 godine do danas, arhiva stakala – 10 godina, podaci u kompjutorskoj bazi od 1997.godine do danas.
Obrada uzoraka intraoperativno smrzavanjem i bojenjemhemalaun-eozinom, obrada uzoraka u neutralnom formalinu, histokinetom u njizu kemikalija,mikrotomi, ručno bojenje i poklapanje, HE dijagnostika, histokemijska i imunohistokemijska dijagnostika kao i molekularna obrada u referentnim centrima u Zagrebu.Dugogodišnje iskustvo.
OPREMA
3 mikroskopa, 2 histokineta, 2 mikrotoma, kriokat, 2 hladne ploće, aparat za imunohistokemijsko bojenje, digestor, termostat.